ŠTOVANJE MAJKE BOŽJE LURDSKE U HRVATSKOM NARODU

(fra Josip Ante Soldo)

Vijesti o događajima u Lurdu (1858) sigurno su se širile i Hrvatskom, ali o tome zadugo nema u tisku posebnih osvrta. Tek g. 1873. opisana su lurdska ukazanja. Od tada počinje i širenje štovanja Majke Božje Lurdske kod nas. Deset godina kasnije preveo je župnik Krsto Milas knjigu Hinka Lassera o čudesnim lurdskim ukazanjima a i sam ih je opisao.

Prvi oltar - što znači prva pojava  javnog štovanja Lurdske Djevice - podignut je g. 1884. u Nedelišću (Međimurje). Godinu kasnije ( 1885) nabavljen je u Voćinu kod Virovitice kip Gospe Lurdske i postavljen na glavni oltar .Ubrzo je voćinska crkva postala hodočasnička. Kip je g. 1887 .okrunjen lijepom krunom. Zalaganjem Joze Kovačevića, franjevca iz Požege, počela su iz godine u godinu stizati sve veća hodočašća u to ubavo selo na sjeverozapadnim obroncima Papuka. ... cijeli tekst

GOSPA  LURDSKA  I  HRVATSKI  NAROD

(fra Hrvatin Gabrijel Jurišić)

Uvod

U godini 2008. cijeli kršćanski svijet, uz druge velike obljetnice, npr. «Godina sv. Pavla» (Tarz, 8.-2008.), slavi i 150. obljetnicu da se je Majka Božja Marija ukazala u špilji Massabielle, u Lurdu, djevojci Bernardici Soubirous (1858.-2008.). Svake godine Lurdsko svetište pohodi oko 5 milijuna hodočasnika, a u jubilejskoj godini (2008.) bilo ih je preko 9 milijuna. Dakle, to je kao da cijela jedna država, konkretno naša domovina Hrvatska, u istoj godini dva puta hodočasti u Lurd.

Osim hodočašća koja su organizirana iz svih krajeva svijeta, dolaze i tzv. specijalna hodočašća pojedinih skupina, npr. bolesnika, vojnika i policajaca, svećenika i redovnika, medicinskoga osoblja (liječnika i bolničara) i drugih pojedinačnih skupina. Dolaze znanstvenici, u prvom redu teolozi i filozofi, povjesničari umjetnosti, muzikolozi i glazbenici, istraživači folklora, a posebno liječnici svih svjetonazora, vjernici i ateisti, i predstavnici svih vjera. ... cijeli tekst